Prošli tjedan sat Hrvatskoga jezika bio je „posebniji“ od drugih.

Uz prezentaciju o Marcelu Proustu i njegovom romanu „Combray“ upriličili smo čajanku u 4.a, te uz topli čaj  i Proustove madeleine (koje smo probali zahvaljujući Gabrijeli i Karlu), shvatili osnovne elemente Proustove poetike - vrijednost prošlosti u čovjekovom životu i što znači kada uspomene iz djetinjstva potaknu osjetilni dojmovi iz stvarnosti. Uz čajanku i prezentaciju, Proustove ideje postale su nam puno bliskije i pristupačnije (iako smo, priznajemo, imali poteškoća tijekom čitanja😁). Da parafraziramo ovog velikog francuskoga pisca, jednog od utemeljitelja modernoga europskog romana – uspomene imaju dušu i daju nam životnu snagu koja nas nadahnjuje.